Uzgoj uljane repice
savjet za prehranu usjeva

Potrebe za hranjivim tvarima

Procijenjeni unos hranjivih tvari uljane repice (po korijenu, izdanku i sjemenju)

	Hranjiva tvar (kg/ha)
Očekivani prinos (t/ha)	Dušik (N)	Fosfor (P2O5)	Kalij (K2O)	Sumpor (S)	Magnezij (MgO)	Kalcij (CaO)
3,5	210	85	190	35	30	56
4,5	260	100	220	45	35	70
5,5	300	110	240	50	40	80

Uloga hranjivih tvari

Dušik

Element koji najviše stvara prinos, osnovna komponenta izgradnje i skladištenja proteina.U proljetnom razdoblju ubrzava obnavljanje rozeta ozime uljane repice, grananje glavnih stabljika i povećava konkurentnost populacije prema korovima.Utječe na pravilno formiranje mahuna, a također određuje broj sjemenki u mahuni i težinu tisuću sjemenki.

Fosfor

Odgovoran je za pravilan razvoj korijenskog sustava, sastavni je dio nukleinskih kiselina, a prisutan je i u lipidima koji se nalaze u svim staničnim membranama.Sudjeluje u biosintezi proteina i sintezi masti te povećava broj zametnutih sjemenki uljane repice.

Kalij

Utječe na ravnotežu vode u biljkama i zajedno s natrijem, kalcijem i magnezijem regulira hidrataciju plazme.Sudjeluje u metabolizmu asimilata i njihovom transportu.Određuje jedno od najvažnijih svojstava kvalitete uljane repice, a to je sadržaj masti.Povećava otpornost na zimu ozime uljane repice, sprječava polijeganje i poboljšava nektarizaciju cvjetova.

Sumpor

Regulator metabolizma dušika, povećava brzinu pretvorbe dušika u proteine.Pospješuje bolju iskoristivost fosfora iz mineralnih gnojiva, optimizira sadržaj kalija u biljkama, utječe na broj zametnutih sjemenki u mahuni (što ima izravan utjecaj na prinos), povećava sadržaj masti u sjemenu uljane repice i ukupni prinos masti te povećava hranjivu vrijednost ulja povećanjem udjela nezasićenih masnih kiselina.Povećava otpornost uljane repice na uzročnike bolesti (neizravan učinak na prinos), ograničavajući pojavu cilindrosporioze gorušice ili bijele truleži u uljanoj repici.

Magnezij

Utječe na upravljanje dušikom, potiče unos fosfora i njegovu ugradnju u visokoenergetske spojeve, fosfolipide, nukleinske kiseline i nukleoproteine.Utječe na težinu tisuću sjemenki uljane repice i sadržaj masti u sjemenkama.Povećava otpornost biljaka na patogene tako što otežava njihov prodor kroz stanične stijenke i poboljšava otpornost uljane repice na niske temperature.

Bor

Utječe na razvoj korijenskog sustava, sprječava stvaranje korijenske jezgre i truljenje konusa rasta.Povećava otpornost na bolesti povećanjem mehaničke otpornosti staničnih stijenki i priprema ozimu uljanu repicu za zimsko mirovanje kao rezultat zgušnjavanja staničnog soka.Pozitivno utječe na proces cvatnje i zametanja i formiranja sjemena, regulira ravnotežu vode i kalcija u biljci, povećava učinkovitost gnojidbe uljane repice dušikom, fosforom, kalijem i magnezijem te utječe na proces transpiracije i disanja.

Molibden

Utječe na prinos i parametre kvalitete uljane repice kao rezultat povećane otpornosti na bolesti, sušu i niske temperature.Regulira metabolizam dušika u biljkama, sudjeluje u redukciji nitrata, utječe na detoksikaciju viška sulfata u sjemenu uljane repice i poboljšava vitalnost peludi.

Mangan

Sudjeluje u procesu fotosinteze, odgovoran je za sintezu klorofila, sudjeluje u procesu disanja biljaka, potiče rast novih stanica i utječe na razvoj bočnog korijenja.Sudjeluje u ugradnji dušika u proteinske spojeve i sintezi šećera, povećavajući otpornost uljane repice na mraz.Blagotvorno djeluje na sadržaj masti u sjemenkama.Tijekom jesenskog rasta uljane repice smanjuje sadržaj auksina u biljkama, čime se ograničava rast biljaka i pridonosi boljoj pripremi za zimsko razdoblje.

Cink

Utječe na pravilno postavljanje cvjetova i mahuna kod biljke.

Bakar

Povećava prinos i sadržaj masnoće sjemena uljane repice.

Nedostaci hranjivih tvari

	Dušik	slab razvoj biljke, smanjeno cvjetanje i zametanje sjemena, smanjeni prinos, smanjena otpornost na mraz ozime uljane repice, crvenilo najnižeg starijeg lišća, dobivanje narančaste ili svjetlosmeđe boje s vremenom, crvenilo ili blijeđenje listova stabljike.
	Fosfor	smanjen razvoj korijenskog sustava, smanjen prinos sjemena, smanjena iskoristivost ostalih hranjivih tvari uljane repice, tamnjenje lišća, počevši od rubova lisne plojke, uz značajan nedostatak, ljubičasta boja lišća.
	Kalij	smanjena otpornost na mraz ozime uljane repice, slabije cvjetanje i zametanje sjemena, žućenje i posmeđivanje listova uljane repice koje se u početku pojavljuje na rubovima lisne plojke, s vremenom se pomiču prema sredini u području između živaca.
	Sumpor	smanjeno cvjetanje i zametanje sjemena, mramorna kloroza mladog lišća ili ljubičasta diskoloracija područja između živaca mlađeg lišća, koji su u obliku žlice.Cvjetovi uljane repice bljeđi su, ponekad bijeli; javlja se loše zametanje i nedostatak zametanja mahune
	Magnezij	smanjen proces fotosinteze, kloroza između živaca, s crvenilom lišća i nekrozom tijekom vremena.
	Bor	u jesen, smanjenje razvoja sustava korijenja, stvaranje karakteristične šupljine (takozvane kaverne) u korijenu uljane repice, sušenje i iskrivljenje lišća, odumiranje vršnog pupa – truljenje i sušenje, opadanje pupova, cvjetova i mahuna, koje počinje odumiranjem peteljki.Crvenkasto-ljubičasta promjena boje plojke lista i žličasto uvijanje prema dolje.U razdobljima intenzivnog rasta, pucanje stabljike i slabo vezanje mahuna, što smanjuje iskoristivi prinos uljane repice.
	Molibden	poremećaj rasta uljane repice, unatoč dobroj opskrbljenosti biljke dušikom.Bijeljenje glavnih lisnih živaca, pucanje lisne plojke, lišće poprima oblik žlice.
	Mangan	pogoršanje općeg zdravlja biljke, smanjenje broja mahuna i sadržaja masti u sjemenkama uljane repice.

Metode gnojidbe

1. Visoka učinkovitost gnojidbe postiže se na tlima s reguliranim pH, odgovarajuće strukture i bogatim organskom tvari.Na takvom mjestu preporuča se gnojidba u rasponu od 140 – 180 kg K₂O/ha i 80 – 110 kg P₂O₅/ha kako bi se postigao prinos od 4 – 5 t sjemena/ha.
2. Na slabo izdašnim tlima mineralnu gnojidbu fosforom i kalijem treba povećati za otprilike 20 – 50 % u odnosu na potrebe.
3. Ozimu uljanu repicu treba pognojiti fosforom i kalijem prije sjetve, a po potrebi i dušikom, magnezijem, sumporom i mikronutrijentima.Dobro razvijeno polje uljane repice u jesen unosi 20 – 30 kg P₂O₅ i 60 – 90 kg K₂
4. Gnojidba ozime uljane repice kalijem (osobito na tlima s barem prosječnom izdašnošću) može se podijeliti u dva dijela, otprilike 1/2 – 3/4 u jesenskom predsjetvenom razdoblju i 1/2 – 1/4 u kasnu jesen ili rano proljeće.
5. Sustav gnojidbe kalijem treba fino podesiti kako bi se izdašnost tla asimiliranim kalijem dovela barem do gornjeg raspona prosječne razine nakon žetve predusjeva.
6. Pri određivanju količine mineralne gnojidbe fosforom i kalijem, osim zahtjeva uljane repice i izdašnosti tla, treba voditi računa o opskrbljenosti hranjivim tvarima iz zaoranih žetvenih ostataka i gnojiva.
7. Dobro razvijeno polje uljane repice trebalo bi uzeti 60 do 80 kg N/ha u jesen.
8. Na mjestima siromašnim dušikom preporučuje se gnojidba ozime uljane repice s 40 do 50 kg N/ha u jesenskom razdoblju.
9. U jesenskom razdoblju, u fazi s 5 – 7 listova, preporučuje se folijarna prihrana ozime uljane repice mikronutrijentima, uglavnom borom, manganom i molibdenom u količinama 100 – 250 g B/ha, 80 – 200 g Mn/ha i 10 – 20 g Mo/ha.
10. Dozu dušika treba podijeliti samo ako prijeđe 100 kg N/ha.Preporučuju se dva datuma gnojidbe dušikom – neposredno prije proljetnog početka razdoblja rasta (50 – 75 %) i neposredno prije cvatnje (25 – 50 % ukupne doze).
11. Preporučuje se folijarna prihrana ureom od faze rozete do faze pred cvatnju.U fazi rozete i zbijenog zelenog pupa preporučuje se folijarna prihrana 12-postotnom otopinom uree, a prije cvatnje u fazi žutog pupa otopinom od 7 – 10 %.
12. Ovisno o dostupnosti sumpora u tlu, doza sumpora trebala bi biti između 1/3 i 1/4 doze dušika.Također se preporučuje folijarna prihrana magnezijevim sulfatom heptahidratom.
13. Pri optimalnoj izdašnosti tla, preporučuje se primjena magnezija od 6 kg po toni sjemena.Na mjestima bogatim magnezijem preporučuje se samo folijarna prihrana od faze rozete do cvatnje.