Uzgoj soja
savjet za prehranu usjeva

Uloga hranjivih tvari

Dušik

Element koji najviše stvara prinos.Povećava prinos sjemena soje, ali također može produljiti razdoblje rasta, smanjiti težinu kvržica i povećati težinu korijenja.Pretjerana gnojidba dušikom može dovesti do polijeganja biljaka, lošeg ukorjenjivanja ili potpunog smanjenja kvržica i manjeg prinosa sjemena.

Fosfor

Povoljno djeluje na pravilan razvoj korijenskog sustava, sastavni je dio nukleinskih kiselina, a prisutan je i u lipidima koji se nalaze u svim staničnim membranama.

Kalij

Regulira ravnotežu vode u biljkama i zajedno s natrijem, kalcijem i magnezijem utječe na hidrataciju plazme.Sudjeluje u metabolizmu asimilata i njihovom transportu u biljci, uključujući do korijenja soje i bakterija kvržica.

Sumpor

Potreban je od početka razdoblja rasta za izgradnju proteina potrebnih bakterijama čvorića.Kontrolira metabolizam dušika u biljci i uključen je u stvaranje bioraspoloživog dušika. Bitan je za sintezu masti.

Magnezij

Pospješuje razvoj bakterija kvržica, povoljno utječe na razvoj korijenskog sustava soje i metabolizam dušika te povećava učinkovitost fotosinteze.Neophodan je za transport asimilata u biljci, osiguravajući dobru opskrbu bakterija soje i kvržica esencijalnim asimilatima.

Kalcij

Potiče procese stvaranja kvržica korijena, neophodan je za izgradnju korijenskog sustava, djeluje kao indikator abiotskog stresa (suša, visoke temperature).

Cink

Potiče sintezu aminokiseline triptofana, koja je uključena u interakciju između sojinih i kvržičnih bakterija.Utječe na aktivnost biljnih hormona, uglavnom auksina odgovornih za rast biljaka.

Molibden

Bitna komponenta enzimskog kompleksa, nitrogenaze, neophodan za simbiotičku fiksaciju atmosferskog dušika.Povoljno djeluje na razvoj korijenskih kvržica, čime se povećava količina vezanog dušika.Povećava broj cvjetova, što dovodi do stvaranja većeg broja mahuna i većeg prinosa.

Bor

Povoljno utječe na proces izbijanja kvržica korijena, njihov pravilan rast i funkciju te razvoj kvržičnih bakterija.Sudjeluje u procesu izbijanja mahuna.

Nedostaci hranjivih tvari

	Fosfor	poremećaj u razvoju korijenskog sustava soje.
	Kalij	poremećaj transporta ugljikohidrata do kvržičnih bakterija smještenih unutar korijena soje.Velik dio ugljikohidrata ostaje u lišću i nije dostupan korijenu soje i Rhizobiumu.
	Magnezij	smanjenje fotosinteze biljaka i procesa stvaranja asimilata.Poremećaj transporta ugljikohidrata do bakterija kvržica prisutnih unutar korijenja soje.Stoga veliki dio ugljikohidrata ostaje u lišću i nije dostupan korijenju soje i Rhizobiumu.
	Kalcij	smanjenje stvaranja korijenskih kvržica, što rezultira smanjenom fiksacijom atmosferskog dušika.
	Cink	smanjenje prinosa soje kao rezultat smanjenog grananja, što dovodi do smanjenja broja cvjetova i mahuna.
	Molibden	disfunkcija nitrogenaze, neophodna za proces fiksacije atmosferskog dušika kvržičnim bakterijama.Lošiji razvoj korijenskih kvržica, smanjenje količine fiksiranog atmosferskog dušika.
	Bor	smanjenje procesa formiranja kvržica korijena, što dovodi do smanjenja količine vezanog dušika.

Metode gnojidbe

1. Na kiselim tlima preporučuje se primjena vapna (1,5 – 2 t/ha magnezijevog vapna), po mogućnosti ispod predusjeva, a na slabo kiselim tlima neposredno prije oranja pred zimu.
2. Soja uzima velike količine hranjivih tvari iz tla.Zahtijeva obilnu mineralnu gnojidbu.
3. Za proizvodnju 1 t sjemena s usjevom nusproizvoda, soja uzme otprilike 70 kg N, 17 kg P₂O₅, 30 kg K₂O, 10 kg MgO, 20 kg CaO i 4 kg S.
4. Na tlima s vrlo visokim obiljem fosfora i kalija može se izostaviti gnojidba tim hranjivim tvarima.
5. Na tlima sa srednjim obiljem fosfora i kalija u jesen se preporučuje primjena 40 – 50 kg P₂O₅/ha i 60 – 80 kg K₂O/ha.
6. Na slabo izdašnim tlima mineralnu gnojidbu fosforom i kalijem treba povećati na 70 kg P₂O₅/ha i 120 kg K₂O/ha.
7. S pravilno upravljanom simbiozom biljke s bakterijom kvržica Bradyrhizobiumjaponicum, soja može pokriti do 70 % svojih potreba za dušičnim hranjivim tvarima.
8. Na mjestu pravilno inokuliranom bakterijom Bradyrhizobiumjaponicum, preporučuje se predsjetvena startna primjena dušika od 30 kg N/ha.
9. Kod uzgoja soje s dušičnim gnojivima preporučuje se upotreba gnojiva koja sadrže brzodjelujući nitratni oblik, kao što je amonijev nitrat ili otopina UAN.
10. Kako bi se iskoristio genetski potencijal prinosa i na mjestima nakon žitarica i manje izdašnim mjestima, preporučuje se gnojidba dušikom.
11. Kod slabog formiranja kvržica, na tlima siromašnim humusom i mineralnim dušikom, preporučuje se prihranjivanje dušikom od 40 – 50 kg/ha, najbolje u obliku amonijevog nitrata, u razdoblju nicanja cvjetnih pupova.
12. Na tlima s niskim sadržajem magnezija i sumpora, soja zahtijeva prihranjivanje tim hranjivim tvarima 1 – 2 puta tijekom razdoblja rasta, npr. u obliku magnezijevog sulfata.
13. Optimalna prihrana soje mikronutrijentima poboljšava prinos i parametre kvalitete.
14. U razdoblju rasta zahtijeva prihranjivanje cinkom, molibdenom i borom.Postupak hranjenja preporučuje se tijekom faze formiranja cvjetnih pupova.
15. Ne preporučuje se primjena bakra i mangana.Bakar inhibira rast dlačica korijena, što utječe na stvaranje kvržica, a mangan je toksičan za kvržične bakterije.