Uzgoj luka
savjet za prehranu usjeva

Sve što trebate znati o gnojidbi luka, najbolja praksa, prikladni proizvodi, terenska ispitivanja i drugo.

Savjeti kako uzgajati luka (Allium cepa)

  • Zbog vrlo plitkog vlaknastog sustava korijenja, luk zahtijeva dobro obrađena, plodna, humusna tla s velikom sposobnošću zadržavanja vode. Vodena tla nisu prikladna za njegov uzgoj. Optimalni je pH tla 6,5 do 7,5.

  • U tlima s pH nižim od 5,9 može doći do problema s dostupnošću nekih hranjivih tvari, posebice P, K, Ca, B i Mo.

  • S druge strane, u slučaju uzgoja u tlima s povišenim pH (iznad 7,5), mogu se pojaviti simptomi nedostatka B, Cu, Fe, Mn, P i Zn.

  • Slabo raste na teškim, natopljenim i hladnim tlima.

  • Luk ima prilično visoke zahtjeve za toplinom. Optimalna temperatura za klijanje iznosi 6 –7 oC, a za rast od 12 do 24 oC. Rast biljaka poremećen je na temperaturama ispod 5 oC i iznad 35 oC.

Tablica Potrebe luka za hranjivim tvarima

MakronutrijentiNP2O5K2OMgOCaOS
Makronutrijenti (kg/t)
2,8-3,51,5-1,83,5-4,50,3-0,51,0-1,31,0-1,3
MikronutrijentiBCuMnMoZnFe
Mikronutrijenti (g/t)8-155-1020-500,5-0,76-1540-60

Tablica Preporučeni sadržaj hranjivih tvari u tlima za uzgoj luka (mg/litri tla)

MakronutrijentiNP2O5K2OMgOCaOS
120-16080175-27060-801500-200010-20
MikronutrijentiBCuMnMoZnFe
0,5-1,55-1010-250,1-0,215-5050-100

Potreba za hranjivim tvarima ovisi o fazi razvoja biljke. Luk ima najveće potrebe za kalijem, dušikom i kalcijem. Ta potreba raste s razvojem biljke i dostiže maksimalnu vrijednost u razdoblju intenzivnog rasta biljke.

Uloga hranjivih tvari

Dušik

Luk ima velike potrebe za dušikom u hranjivim tvarima, što je ključno za postizanje visokih prinosa. To je najvažnija hranjiva tvar u ishrani bilja. Sastavni je dio aminokiselina, proteina i nukleinskih kiselina, odnosno neophodan je za rast biljaka, kako u fazi diobe stanica, tako i u fazi vegetativnog rasta. Kao sastavni dio klorofila, izravno utječe na fotosintezu jer je dio enzima RuBisCO, koji ima bitnu ulogu u vezivanju ugljičnog dioksida u biljkama. Od pravilne opskrbe luka tim hranjivim tvarima ovisi prinos, ali i njegova kvaliteta.

Kalij

Luk ima vrlo visoke potrebe za kalijem. Kalij je odgovoran za pravilan rad mnogih fizioloških procesa u biljkama. Najvažniji je od njih regulacija upravljanja vodom biljaka, sudjelovanje u biosintezi šećera i jačanje otpornosti biljaka na niske temperature. Najveća potreba za kalijem javlja se tijekom intenzivnog rasta biljaka, ali se nakon toga ne smanjuje toliko kao za dušikom. Visoka potreba za kalijem traje čak i tijekom zadnjih faza rasta luka.

Fosfor

Potreba luka za fosforom razmjerno je velika. Uloga te hranjive tvari za biljke je značajna. Također je hranjiva tvar koja izravno sudjeluje u proizvodnji energije biljaka – stoga je neophodna tijekom cijelog razdoblja rasta. Fosfor je potreban rano u razvoju biljke kako bi se osigurao dobar rast. Korijenski sustav luka slab je i plitak – stoga mu je potreban oslonac u razvoju.

Kalcij

Luk ima prosječne potrebe za kalcijem. Ta hranjiva tvar neophodna je za formiranje strukture stanične stijenke (zajedno s borom) – stoga ima strukturnu i građevnu važnost. Tako pojačava prirodnu otpornost biljaka na stresne čimbenike – biološke (bolesti) i okolišne (npr. niske temperature). Jedna je od najvažnijih hranjivih tvari odgovornih za kvalitetu luka. Povećava sposobnost skladištenja luka i produljuje mu rok trajanja na tržištu.

Nedostaci hranjivih tvari
DušikListovi postaju žuti ili zelenkasto-žuti. Njihovi vrhovi mogu uvenuti. Rast biljke ozbiljno je zaustavljen.
FosforNedostatak fosfora uzrokuje ozbiljno ograničenje rasta, osobito u ranim fazama razvoja biljke. Slab rast lišća, koje postaje zeleno bez sjaja. Stariji listovi odumiru od vrha i mogu postati smeđi, žuti i zeleni s izraženim pjegama. Lišće postaje plavo-zeleno bez sjaja, a vrhovi odumiru. Gomolj postaje pretjerano zadebljan, što dovodi do kasnije deformacije lukovica. Problem se javlja na vapnenačkim i teškim tlima gdje je dostupnost fosfora biljkama ograničena.
KalijU početku lišće poprima tamnozelenu boju. U kasnijim fazama mogu se vidjeti simptomi kloroze (žućenje cijelog lišća) i nekroze (sušenje) na vrhovima i rubovima lišća. Može se pojaviti i kloroza, kao kod nedostatka dušika. Korijenje biljke obično je duže, s malo bočnih korijena. Luk sadrži manje šećera i obično je manje tvrd.
KalcijKod luka se nedostatak očituje odumiranjem mladog lišća bez prethodnog žućenja ili odumiranjem kratkog dijela baze lista, što uzrokuje kolaps, i odumiranjem ostatka lista. Listovi postaju vrlo uski i naglo odumiru na vrhovima bez prethodnog žućenja. Nedostatak kalcija smanjuje čvrstoću staničnih stijenki, čineći luk osjetljivijim na napade uzročnika bolesti. Luk je sitniji, brže se odvijaju procesi starenja i truljenja. Mekan je, smanjene sposobnosti skladištenja i trajnosti. Nedostatak kalcija može se pojaviti u tlima u kojima su rezerve kalcija iscrpljene ispiranjem i u tlima s niskim pH.
MagnezijNedostatak magnezija očituje se usporenim rastom biljke, pri čemu stariji listovi poprimaju ujednačenu žutu boju cijelom dužinom. Luk ne naraste do veličine tipične za kultiviranu sortu. Također sadrži manje šećera.
SumporLuk ima dosta velike potrebe za sumporom u hranjivim tvarima i osjetljiv je na nedostatak sumpora. Cjelokupni razvoj biljke je usporen, a rast je zaustavljen. Vlasac postaje krt i požuti. Listovi postaju debeli i izobličeni. Formiranje lukovica je onemogućeno, a biljke su osjetljivije na infekciju gljivicama. Problem se javlja kod uzgoja na laganim tlima s malo organske tvari i u tlima s visokim pH.
BorNedostatak ovog elementa uzrok je izobličenja i poremećenog rasta biljaka. Listovi postaju lomljivi. Mogu postati sivo-zeleni ili plavo-zeleni. Mladi vlasac može postati pjegav i žuto-zelen, dok stariji listovi postaju klorotični. Vrhovi lišća venu. Na njihovoj osnovi mogu se formirati poprečne žute linije, koje s vremenom pucaju. U pjeskovitim tlima nakon kalcifikacije može doći do nedostatka bora. Takvi simptomi također mogu biti uzrokovani prekomjernom kalcifikacijom, nedovoljnim zalijevanjem biljaka i visokim ili niskim pH tla.
BakarRast biljaka je ograničen. Osobito mlađi listovi ostaju mali. Vrhovi lišća požute, a zatim se osuše. Kasnije cijeli listovi postaju zeleni do smeđi bez sjaja, dolazi do nekroze i listovi venu. Nedostatak bakra javlja se u uzgoju luka na tlima koja su lagana i vrlo bogata organskom tvari te s visokim pH.
ŽeljezoPrvi je simptom nedostatka željeza kloroza najmlađih listova, koja prelazi u opću klorozu i na kraju uzrokuje potpuno bijeljenje lista. U naprednijim stadijima kloroza se širi; listovi postaju limunski žuti do žućkasto-bijeli. Nedostatak željeza najčešći je kod biljaka koje rastu u tlima s visokim pH ili u tlima koja sadrže velike količine mangana.
ManganNedostatak mangana očituje se u sporom rastu, odgođenom sazrijevanju i visokoj učestalosti lukovica s debelim vratom. Na starijem lišću javlja se kloroza između živaca, koja prelazi u sušenje vrha. Vlasac se može uviti i uvenuti u završnoj fazi. Luk je vrlo osjetljiv na nedostatak mangana. Njegov nedostatak javlja se na tlima s visokim pH, kao i na vapnenačkim tlima ili tlima s previše vapnenca.
MolibdenLuk je vrlo osjetljiv na nedostatak molibdena. Rani je simptom opća kloroza biljke. Izgleda slično nedostatku dušika. Nedostatak molibdena dovodi do lošeg nicanja i smrti sadnica. Kako se biljka razvija, listovi se suše od vrha. Vidi se jasna meka prijelazna zona između zdravog i nekrotičnog tkiva. Problemi s nedostatkom Mo najčešći su u kiselim ili pjeskovitim tlima s niskim sadržajem organske tvari.
CinkLuk je vrlo osjetljiv na nedostatak cinka. Njegov nedostatak očituje se u smanjenom rastu biljaka i izraženom uvijanju vlasca. Osim toga, opaža se slaba kloroza između lisnih živaca. Simptomi nedostatka Zn javljaju se na lužnatim tlima ili nakon gnojidbe visokim dozama fosfora. Simptomi nedostatka pogoršavaju se tijekom hladnog, kišnog vremena.

Gnojidba luka

Luk je zahtjevna vrsta u pogledu obilnosti hranjivim tvarima i pH vrijednosti tla.

Dušik

Prije stvaranja nasada potrebno je izvršiti analizu tla na sadržaj mineralnog dušika u tlu (ukupno oba oblika: nitrata i amonijaka). Prije sjetve tlo treba obogatiti s 50 – 60 kg N/ha, uzimajući u obzir dušik već dostupan biljkama. Ostatak se može postupno unositi u 3 doze standardnih gnojiva za tlo koja sadrže dušik. S prihranom treba započeti sredinom svibnja kad biljka ima 2 – 3 jaka lista dužine 10 – 15 cm, a završiti do sredine lipnja. Dušik se može primijeniti jednokratno kad potrebna doza ne prelazi 80 kg/ha. Primjena bi trebala biti gotova sredinom lipnja. Luk vrlo dobro reagira na gnojidbu nitratnim (N-NO3-) oblikom dušika, koji također podržava unos kalija.

Fosfor

Može se primijeniti u cijelosti kod pripreme tla za uzgoj luka. Zbog ograničene pokretljivosti te hranjive tvari u tlu potrebno je umiješati primijenjeno fosforno gnojivo u tlo na dubinu od 20 do 25 cm.

Kalij

Gnojidba kalijem može se obaviti na dva načina – jednom prije sjetve (upotrebom standardnog gnojiva za tlo ili obloženog gnojiva s produljenim djelovanjem) i tijekom vegetacije biljaka. Preporučuje se dozu prihranjivanja kalijevim gnojivima podijeliti u 2 dijela: Prvi (40 – 30 % ukupne doze) treba primijeniti u vrijeme intenzivnog formiranja lista, a sljedeći na početku formiranja lukovica.

Magnezij

Može se primijeniti u cijelosti tijekom pripreme tla za uzgoj. Luk je vrsta koja je prilično osjetljiva na prisutnost klorida, iako ako se primijene u jesen prethodne sezone, više nisu tolika opasnost. Ipak, preporučuje se upotreba kalijevih gnojiva bez klorida, poput kalijevog sulfata.

Kalcij

U nasadima gdje se upotrebljavaju standardna kalcijeva gnojiva za tlo (najčešće kalcijev nitrat) potrebno ih je primijeniti dva puta: prvu dozu (30 – 40 % od ukupne) na početku intenzivnog rasta nadzemnih dijelova biljaka, a drugu na početku formiranja lukovice. Gnojidbu kalcijem u fertigiranim nasadima treba provoditi od faze intenzivnog rasta lišća dok lukovice ne dostignu približno 70 % konačne veličine.

Pitanja i odgovori

U nastavku se nalaze neka često postavljana pitanja uzgajivača luka u vezi s uzgojem te vrste.

  • Gnojidbu luka dušikom treba završiti krajem svibnja ili najkasnije do sredine lipnja.

  • Da, mikronutrijenti igraju važnu ulogu u pravilnom rastu biljaka i formiranju lukovica.
    Najvažniji od njih su cink, bakar i mangan.

  • Da, luk je vrlo osjetljiv na slanost tla.
    Korijeni se vrlo plitko, a korijenje je sitno i tanko.
    Lako se oštećuje u tlima s većim sadržajem soli.

  • Ne preporučuje se.
    Luk je osjetljiv na višak klorida u tlu.
    Čak i jesenske primjene kalijeve soli mogu uzrokovati probleme tijekom nicanja biljaka.

thumb

Naš portfelj

Održiva i inovativna rješenja za povećanje prinosa usjeva

Istražite naše proizvode
thumb

Naše znanje

Savjeti i trikovi, informacije vezane za tržište i usjeve

Istražite naše znanje
thumb

Naša ispitivanja

Vidjeti znači vjerovati, rezultati ispitivanja iz cijelog svijeta

Istražite naša ispitivanja