Uzgoj malina
savjet za prehranu usjeva

Tablica Potrebe maline za hranjivim tvarima

Cvjetovi maline vrlo su osjetljivi na niske temperature. Temperatura zraka ispod 10 oC usporava njihov razvoj i smanjuje kvalitetu. Također nepovoljno utječe na aktivnost kukaca oprašivača, što rezultira smanjenim prinosom i kvalitetom uroda.

Potreba za hranjivim tvarima ovisi o fazi razvoja biljke. Maline imaju najveće potrebe za kalijem, dušikom i kalcijem. Ta potreba raste s razvojem biljke, a najveću vrijednost postiže u razdoblju rasta i sazrijevanja plodova.

Uloga hranjivih tvari

Dušik

Maline imaju dosta velike potrebe za dušikom u hranjivim tvarima. Dušik je sastavni dio aminokiselina, proteina i nukleinskih kiselina, tj. neophodan je za rast, kako u fazi diobe stanica, tako i u fazi vegetativnog rasta (izduživanje izdanaka, razvoj i rast lista). Kao sastavni dio klorofila, izravno utječe na fotosintezu jer je dio enzima RuBisCO, koji ima bitnu ulogu u vezivanju ugljičnog dioksida u biljkama. Od pravilne opskrbe malina tim hranjivim tvarima ovisi prinos, ali i njegova kvaliteta. Međutim, previše intenzivna gnojidba dušikom dovodi do pretjeranog vegetativnog rasta biljaka, slabog zametanja plodova, smanjenog prinosa i propadanja plodova.

Kalij

Maline imaju vrlo visoke potrebe za kalijem. Kalij je odgovoran za pravilan rad mnogih fizioloških procesa u biljkama. Najvažniji su od njih regulacija biljne ravnoteže vode i sudjelovanje u biosintezi šećera. Kalij blagotvorno djeluje na sočnost, čvrstoću, intenzivnu boju i okus malina.

Fosfor

Potrebe malina za fosforom razmjerno su niske. Međutim, uloga te hranjive tvari za biljke je značajna. Fosfor je sastavni dio staničnih membrana, što omogućuje pravilno funkcioniranje biljaka. Također je hranjiva tvar koja izravno sudjeluje u proizvodnji energije biljaka – stoga je neophodna tijekom cijelog razdoblja rasta. U slučaju malina je iznimno važan jer su “energetski najintenzivnije” faze rasta biljke vegetativni rast, cvatnja te zametanje i rast plodova. Fosfor u mladim biljkama pospješuje rast korijenskog sustava, što im omogućuje bržu prilagodbu poljskim uvjetima.

Kalcij

Maline imaju velike potrebe za kalcijem. Ta je komponenta neophodna za formiranje strukture stanične stijenke (zajedno s borom) – stoga ima strukturnu i građevnu važnost. Tako pojačava prirodnu otpornost biljaka na stresne čimbenike – biološke (bolesti) i okolišne (npr. niske temperature). Jedna je od najvažnijih hranjivih tvari odgovornih za kvalitetu malina. Sprječava propadanje plodova.

Tablica Simptomi nedostatka makro- i mikronutrijenata u uzgoju malina.

Gnojidba ljetne maline – koja raste u zemlji

Dušik

Prije stvaranja nasada potrebno je izvršiti analizu tla na sadržaj mineralnog dušika u tlu (u oba oblika: nitrata i amonijaka). Prije sadnje malina tlo treba obogatiti s 40 – 50 kg N/ha, uzimajući u obzir dušik već dostupan biljkama. Ostatak se može unositi postupno svaki tjedan fertirigacijom ili u 1 – 2 doze standardnih gnojiva za tlo koja sadrže dušik. Maline dobro reagiraju na gnojidbu dušikom u razdoblju intenzivnog rasta. Međutim, previše gnojidbe dušikom potiče snažan rast izdanaka i lišća, što ograničava plodnost i kvalitetu prinosa. Maline vrlo dobro reagiraju na gnojidbu nitratnim (N-NO 3-) oblikom dušika, koji također podržava unos kalija. Udio amonijevog oblika (N-NH4+) ne smije biti veći od 10 – 15 % ukupne doze ta hranjive tvari dane biljkama.

Fosfor

Može se primijeniti u cijelosti prije sadnje malina tijekom pripreme tla za uzgoj. Zbog ograničene pokretljivosti ove hranjive tvari u tlu potrebno je umiješati primijenjeno fosforno gnojivo u tlo na dubinu od 20 do 25 cm. U narednim sezonama treba primijeniti folijarnu gnojidbu fosforom (u razdoblju rasta) ili u jesen (gnojiva u tlu). Međutim, gnojidba tla možda neće biti vrlo učinkovita na kiselim tlima.

Kalij

Maline imaju velike potrebe za kalijem. Gnojidba ovom komponentom može se obaviti na dva načina – jednokratno prije sadnje (upotrebom obloženog gnojiva s produljenim djelovanjem) ili tijekom vegetacije. U prvoj godini nakon sadnje mogu se u jesen primijeniti kalijeva gnojiva – kako bi se hranjive tvari iskoristile sljedećeg proljeća. Sljedećih godina, međutim, gnojiva s kalijem treba primijeniti u proljeće – prije nego što biljke procvjetaju. Maline su vrlo osjetljive na kloride. Stoga se trebaju upotrebljavati kalijeva gnojiva bez klorida, kao što je kalijev sulfat. U uzgoju s fertirigacijom preporučuje se postepeno prihranjivati biljke kalijem svaki tjedan od razvoja cvata do sazrijevanja ploda.

Magnezij

Može se primijeniti prije sadnje – tijekom pripreme tla za uzgoj. Učinkovita je i folijarna gnojidba – u razdoblju intenzivnog rasta biljaka.

Kalcij

Gnojidbu kalcijem na fertigiranim nasadima treba provoditi od razvoja prvih cvatova do početka sazrijevanja plodova. U nasadima gdje se upotrebljavaju standardna gnojiva s kalcijem u tlu (obično kalcijev nitrat) potrebno je primijeniti dvije doze: prvu (30 – 40 % od ukupne količine) na početku razvoja prvih listova i cvatova, a drugu nakon zametanja plodova. U uzgoju malina vrlo je učinkovita i folijarna primjena kalcija. Navodnjavanje je neophodno u proizvodnji malina s visokim prinosom. Sustav korijenja biljke je plitak – u ilovastom tlu 80 – 90 % njegove mase nalazi se na dubini do 20 cm, a u dobro dreniranim pjeskovitim ilovastim tlima 50 %. Stoga su za postizanje što većeg prinosa potrebni česti i kratki ciklusi navodnjavanja u kombinaciji s gnojidbom biljaka (fertirigacija). Najčešći je način opskrbe navodnjavanje kapanjem. Omogućuje precizno mjerenje vode, kao i opskrbu mikronutrijentima upotrebom gnojiva topljivih u vodi.