Whatsapp
Twitter
Linkedin
Pošta
Kopirajte poveznicu
Uzgoj kupusa
savjet za prehranu usjeva
Sve što trebate znati o gnojidbi kupusa, najbolja praksa, prikladni proizvodi, terenska ispitivanja i drugo.
Savjeti kako uzgajati kupusa (Brassica oleracea)
-
Kupus zahtijeva dobro obrađena, plodna, humusna tla, s visokim kapacitetom za vodu. Vodena tla nisu prikladna za njegov uzgoj. Višak vlage u tlu i visoka razina podzemne vode (iznad 80 – 100 cm) štetna je za kupus. Optimalni pH tla iznosi od 6,5 do 7,1.
-
Kupus ima velike potrebe za vodom zbog dugog razdoblja rasta i visokog prinosa – zelene mase (glavica kupusa).
-
U tlima s pH nižim od 5,7 može doći do problema s dostupnošću nekih hranjivih tvari, posebice P, K, Ca, B i Mo. Takvi uvjeti pogoduju i razvoju najopasnije bolesti u uzgoju kupusa – kupusne kile. S druge strane, u slučaju uzgoja u tlima s povišenim pH (iznad 7,5), mogu se pojaviti simptomi nedostatka B, Cu, Fe, Mn, P i Zn.
-
Raste i slabo rađa na teškim, natopljenim i hladnim tlima.
-
Kupus nema velike potrebe za toplinom. Optimalna temperatura za rast iznosi od 15 do 20 oC. Rast biljaka poremećen je na temperaturama ispod 5 oC i iznad 35 oC.
-
Dobro pripremljene sadnice podnose pad temperature i do -6 oC, a zrele glavice kupusa i do -8 oC.
Tablica Potrebe kupusa za hranjivim tvarima
| Makronutrijenti | N | P2O5 | K2O | MgO | CaO | S |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Makronutrijenti (kg/t) | 2,1-2,4 | 0,2-0,4 | 2,5-2,9 | 0,1-0,25 | 2,3-2,5 | 0,8-0,9 |
| Mikronutrijenti | B | Cu | Mn | Mo | Zn | Fe |
| Mikronutrijenti (g/t) | 15-20 | 2-5 | 0-12 | 0,03-0,05 | 14-18 | 75-100 |
Tablica Preporučeni sadržaj hranjivih tvari u tlu za uzgoj paprike (mg/litri tla)
| Hranjiva tvar | N | P2O5 | K2O | MgO | CaO |
|---|---|---|---|---|---|
| mg/litri tla | 60-80 | 50-60 | 180-230 | 60-100 | 700-1200 |
Potreba za hranjivim tvarima ovisi o fazi razvoja biljke. Kupus ima najveće potrebe za kalijem, dušikom i kalcijem. Ta potreba raste s razvojem biljke i dostiže maksimalnu vrijednost u razdoblju intenzivnog rasta biljke.
Uloga odabranih hranjivih tvari u uzgoju kupusa
Dušik
Kupus ima velike potrebe za dušikom, što je ključno za postizanje visokih prinosa. To je najvažnija hranjiva tvar u ishrani bilja. Sastavni je dio aminokiselina, proteina i nukleinskih kiselina, odnosno neophodan je kako u fazi diobe stanica, tako i u fazi rasta biljaka. Kao sastavni dio klorofila, izravno utječe na fotosintezu jer je dio enzima RuBisCO, koji ima bitnu ulogu u vezivanju ugljičnog dioksida u biljkama. Od pravilne opskrbe kupusa tim hranjivim tvarima ovisi prinos, ali i njegova kvaliteta. Najveće potrebe kupusa za dušikom javljaju se tijekom intenzivnog razvoja – formiranja glavica.
Kalij
Kupus ima vrlo visoke potrebe za kalijem u hranjivim tvarima. Kalij je odgovoran za pravilan rad mnogih fizioloških procesa u biljkama. Najvažniji je od njih regulacija upravljanja vodom biljaka, sudjelovanje u biosintezi šećera i jačanje otpornosti biljaka na niske temperature. Kalij povoljno djeluje na čvrstoću glavica kupusa. Najviša potražnja za tom hranjivom tvari javlja se tijekom intenzivne proizvodnje lišća, ali se nakon toga ne smanjuje toliko kao za dušikom. Visoka potreba za kalijem postoji čak i u zadnjim fazama rasta kupusa.
Fosfor
Potreba kupusa za fosforom razmjerno je mala. Međutim, uloga te hranjive tvari za biljke je značajna. To je hranjiva tvar koja izravno sudjeluje u proizvodnji energije biljaka – stoga je neophodna tijekom cijelog razdoblja rasta. Fosfor je potreban u ranoj fazi razvoja biljke kako bi se osigurao dobar rast korijena i ubrzalo formiranje glavica kupusa, posebno kod ranih sorti.
Kalcij
Kupus ima velike potrebe za kalcijem. Ta je komponenta neophodna za formiranje strukture stanične stijenke (zajedno s borom) – stoga ima strukturnu i građevnu važnost. Tako pojačava prirodnu otpornost biljaka na stresne čimbenike – biološke (bolesti) i okolišne (npr. niske temperature). Jedna je od najvažnijih hranjivih tvari odgovornih za kvalitetu glavica kupusa. Povećava njihovu sposobnost skladištenja i produljuje im rok trajanja na tržištu. Njegov nedostatak glavni uzrok je unutarnjeg truljenja glavice.
Nedostaci hranjivih tvari
| Dušik | S nedostatkom dušika lišće postaje žućkasto-zeleno (klorotično). Simptomi se počinju pokazivati na starijem lišću i nakon nekog vremena cijela biljka postaje klorotična, a neki dijelovi lišća mogu imati crvenkastu ili narančastu boju. Oblik lišća ostaje normalan. Rast je jako smanjen, razvoj biljke je usporen, a starije lišće može istrunuti. S teškim nedostatkom dušika, formiranje glavica ozbiljno je ograničeno. Problem se može pogoršati na laganim tlima, s nedostatkom organske tvari i tijekom razdoblja nedostatka vode. | |
| Fosfor | Nedostatak fosfora uzrokuje ozbiljno ograničenje rasta, osobito u ranim fazama rasta biljke. Obično to ne utječe na boju i habitus biljaka, ali u slučajevima ozbiljnog nedostatka fosfora biljke mogu postati crvenkasto-ljubičaste. Problem se javlja na vapnenačkim i teškim tlima gdje je dostupnost fosfora biljkama ograničena. | |
| Kalij | Na starijem lišću vidljiva je svjetlosmeđa i uvela nekrotična rubna zona. S povećanjem nedostatka, nekroza napreduje od ruba prema sredini lista, a rubovi su presavijeni prema gore. Do manjka kalija može doći na težim tlima koja vežu kalij, lakim pjeskovitim tlima ili na tresetnim supstratima ili u slučaju značajnog sadržaja mangana u tlu. | |
| Kalcij | Najtipičniji simptom nedostatka kalcija odumiranje je vrhova lišća, takozvana "opeklina vrhova" – nekrotične lezije razvijaju se na vrhovima i rubovima lišća. Ti se simptomi pojavljuju na mlađem lišću. S povećanjem nedostatka kalcija, nekroza napreduje od vrhova i rubova prema unutra. Ako se nedostatak pojavi rano u razvoju, rast biljke ozbiljno je zaustavljen, a glavice se ne formiraju pravilno ili se uopće ne formiraju. Kod zrelih glavica kupusa zbog dugotrajnog nedostatka kalcija dolazi do unutarnjeg truljenja lista. Nedostatak kalcija može se pojaviti u tlima u kojima su rezerve kalcija isprane i u tlima s niskim pH. | |
| Magnezij | Simptomi nedostatka magnezija pokazuju se na starijem lišću. Kloroza između živaca napreduje od njihovih rubova prema središtu. U početku zahvaćena područja postaju žuto-zelena, a kasnije narančasta ili crvena. Male vene također postaju klorotične, ali veće ostaju zelene, odnosno bijele. Međužilne zone odumiru. Ograničenje rasta malo je kad je nedostatak umjeren, ali se povećava kako se nedostatak magnezija pogoršava. | |
| Sumpor | Cjelokupni razvoj biljke je usporen, a rast je zaustavljen. Bijeli kupus razvija sočno, lomljivo lisno tkivo. Spriječeno je formiranje glavica, a biljke su osjetljivije na infekcije uzrokovane gljivicama. Problem se javlja kod uzgoja na laganim tlima s malo organske tvari i u tlima s visokim pH. | |
| Bor | Kupus ima velike potrebe za borom. Simptomi njegovog nedostatka javljaju se na mlađem lišću. Ono ostaju malo, uvija se i deformira. Na listovima se vide klorotične pjege na rubovima i između živaca. Nekroze se mogu pojaviti na rubovima listova i u međužilnim prostorima. U kroničnom nedostatku stvaraju se samo lagane, male glavice, a rast biljaka je zaustavljen. U pjeskovitim tlima nakon kalcifikacije može doći do nedostatka bora. Simptomi također mogu biti uzrokovani prekomjernom kalcifikacijom, nedovoljnim zalijevanjem biljaka i previsokim ili preniskim pH tla. | |
| Bakar | Rast biljaka je ograničen. Osobito mlađi listovi ostaju mali. Na starijem lišću mogu se pojaviti međužilne klorotične pjege, ali nema finog klorotičnog uzorka tipičnog za nedostatak željeza i mangana. Kasnije lišće postaje zeleno do smeđe bez sjaja, dolazi do nekroze i cijeli list uvene. Nedostatak bakra u uzgoju kupusa javlja se u tlima koja su lagana i vrlo bogata organskom tvari te u tlima s visokim pH. | |
| Željezo | Prvi simptom nedostatka željeza međužilna je kloroza najmlađih listova, koja prelazi u opću klorozu i na kraju uzrokuje potpuno bijeljenje lista. U naprednijim fazama kloroza se širi na vene, najprije na male; zahvaćeni listovi postaju limunski žuti do žućkasto-bijeli. Nedostatak željeza najčešći je kod biljaka koje rastu u tlima s visokim pH ili u tlima koja sadrže velike količine mangana. | |
| Mangan | Na završnim ili mladim listovima razvijaju se žućkaste pjege između živaca. U početku čak i najmanje žilice ostaju zelene, tvoreći fini, mrežasti zeleni uzorak na žutoj pozadini. Kasnije cijeli list, osim glavnih žila, postaje žut ili žuto-bijel, a između žila nastaju udubljene nekrotične pjege. Stariji listovi prvi blijede i odumiru. Nedostatak mangana javlja se na tlima s visokim pH, kao i na vapnenačkim tlima ili tlima s previše vapnenca. | |
| Molibden | Rani simptom nedostatka molibdena opća je kloroza. Izgleda slično nedostatku dušika, ali bez crvenila donje strane lišća. Listovi mladih biljaka razmjerno su mali i nagnuti. Rubovi su im više nazubljeni nego inače. Problemi s nedostatkom molibdena najčešći su u kiselim ili pjeskovitim tlima s niskim sadržajem organske tvari. Budući da se ta komponenta slabo prenosi u biljkama, simptomi nedostatka mogu se pojaviti u cijeloj biljci i mogu se lako zamijeniti s drugim simptomima nedostatka. | |
| Cink | Zahvaćene biljke imaju zaostao rast i svijetlo žuto-zeleno lišće. Simptomi nedostatka cinka pogoršavaju se tijekom hladnog, kišnog vremena. Na lišću se mogu pojaviti sivo-smeđe ili smeđe mrlje. Listovi su manji. Simptomi nedostatka cinka javljaju se na lužnatim tlima ili nakon gnojidbe visokim dozama fosfora. |
Gnojidba kupusa
Kupus je zahtjevna vrsta u pogledu bogatstva hranjivim tvarima u tlu i pH tla.
Dušik
Prije stvaranja nasada potrebno je izvršiti analizu tla na sadržaj mineralnog dušika (ukupno oba oblika: nitrata i amonijaka). Prije tlo treba obogatiti s 50 – 60 kg N/ha, uzimajući u obzir dušik već dostupan biljkama. Ostatak se može postupno unositi u 2 ili 3 doze standardnih gnojiva za tlo koja sadrže dušik. Kupus vrlo dobro reagira na gnojidbu nitratnim (N-NO3-) oblikom dušika, koji također podržava unos kalija. kontroliranim otpuštanjem hranjivih tvari omogućuje primjenu dijela ukupnog dušika prije sadnje. Preostalu dozu treba primijeniti u fazi intenzivnog rasta biljke.
Fosfor
Može se primijeniti u cijelosti tijekom pripreme tla za uzgoj. Zbog ograničene pokretljivosti te hranjive tvari u tlu potrebno je umiješati primijenjeno fosforno gnojivo u tlo na dubinu od 20 do 25 cm.
Kalij
Gnojidba kalijem može se obaviti na dva načina – jednokratno prije sadnje (upotrebom standardnog gnojiva za tlo ili obloženog gnojiva s produljenim djelovanjem) i tijekom vegetacije biljaka. Preporučuje se dozu prihranjivanja kalijevim gnojivima podijeliti u 2 dijela: Prvi (40 – 30 % od ukupne količine) treba primijeniti u vrijeme intenzivnog formiranja lista, a sljedeći na početku formiranja glavice. U uzgoju s fertirigacijom preporučuje se postepeno prihranjivati biljke kalijem svaki tjedan od faze intenzivnog rasta lišća dok glavice kupusa ne dosegnu otprilike 80 % konačne veličine.
Magnezij
Može se primijeniti u cijelosti prije sadnje – tijekom pripreme tla za uzgoj. Kupus je vrsta koja je prilično osjetljiva na prisutnost klorida, iako ako se primijene u jesen prethodne sezone, više nisu tolika opasnost. Ipak, preporučuje se upotreba kalijevih gnojiva bez klorida, poput kalijevog sulfata.
Kalcij
U nasadima gdje se upotrebljavaju standardna kalcijeva gnojiva za tlo (najčešće kalcijev nitrat) potrebno ih je primijeniti dva puta: prvu dozu (30 – 40 % od ukupne količine) na početku intenzivnog rasta lišća, a drugu na početku formiranja glavica. U uzgoju kupusa učinkovita je i folijarna primjena kalcija. Gnojidbu kalcijem u fertigiranim nasadima treba provoditi od faze intenzivnog rasta lišća dok glavice kupusa ne dostignu otprilike 80 % konačne veličine.
Pitanja i odgovori
U nastavku se nalaze neka često postavljana pitanja uzgajivača kupusa u vezi s uzgojem te vrste.
-
Najbolja su dušična gnojiva s fiziološki lužnatom ili neutralnom reakcijom.
Kod pripreme tla za uzgoj može se upotrijebiti urea (46 % N), salitra (27 % N) ili amonijev nitrat (34 % N).
Amonijev sulfat (21 % N) preporučuje se samo za tla s pH iznad 6,5.
Za prihranu se može upotrijebiti amonijev nitrat.
-
Da, kupus ima velike potrebe za kalijem u hranjivim tvarima – od početka intenzivnog razvoja lista do kraja formiranja glavice.
-
Da, kupus ima vrlo visoke potrebe za borom u hranjivim tvarima.
Istina je da bor pospješuje oplodnju cvijeta, stvaranje sjemena i plodova, što nije slučaj kod kupusa.
Međutim, značajno jača stanične stijenke i čini listove kupusa snažnima i dobro razvijenima.
-
Najveću potrebu za tom hranjivom tvari kupusnjače imaju na početku razdoblja rasta – od intenzivnog rasta listova do početka formiranja glavica.
Kasnije se ta potreba značajno smanjuje, ali je dušik i dalje potreban za pravilno formiranje lista.
Naša ispitivanja
Vidjeti znači vjerovati, rezultati ispitivanja iz cijelog svijeta
Istražite naša ispitivanja